Ako se povrijedite na poslu u Njemačkoj, najvažnije je da odmah reagujete. Prvi korak je da obavijestite poslodavca ili nadređenog, zatim da potražite ljekarsku pomoć i da se povreda pravilno evidentira. Mnogi radnici naprave grešku jer pokušaju “izdržati do kraja smjene”, odu kući, pa tek kasnije prijave šta se desilo. Upravo tada počinju problemi, jer kasnije može biti mnogo teže dokazati da je povreda zaista nastala na poslu ili na putu do posla.
Za ljude iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske i Crne Gore koji rade u Njemačkoj, ovo je posebno važna tema. Kada se desi povreda, u glavi se odmah javljaju pitanja: ko plaća bolovanje, koliko traje bolovanje u Njemačkoj, šta se dešava nakon 6 sedmica i kolika je odšteta za ozljedu na radu u Njemačkoj. Problem je što mnogi na internetu miješaju različite stvari. Bolovanje, naknada, Verletztengeld, Krankengeld, renta i odšteta nisu isto.
Zato je važno razumjeti jednu osnovnu stvar: u Njemačkoj ne postoji jedna univerzalna isplata koju svaki radnik automatski dobije čim se povrijedi na poslu. Prava zavise od toga da li je slučaj priznat kao povreda na radu, koliko je povreda teška, koliko dugo traje oporavak i da li su ostale trajne posljedice. U nekim slučajevima radnik prima redovnu platu određeni period, zatim naknadu zbog povrede na radu, a kod težih posljedica može imati pravo i na dugoročnu rentu.
U ovom vodiču detaljno ćemo objasniti šta se smatra povredom na radu u Njemačkoj, šta radnik treba uraditi odmah nakon nesreće, ko plaća bolovanje, šta se dešava nakon 6 sedmica, kolika je odšteta za ozljedu na radu u Njemačkoj i kada treba tražiti pravni savjet. Cilj ovog članka je da običnom radniku sve bude jasno, bez komplikovanih pravnih izraza i bez praznih rečenica.
Šta se smatra povredom na radu u Njemačkoj
Povreda na radu u Njemačkoj najčešće se označava pojmom Arbeitsunfall. To znači da je do nesreće došlo tokom obavljanja posla ili aktivnosti koja je povezana s radom i koja spada pod zaštitu zakonskog osiguranja od nezgode. Dakle, ne radi se samo o teškim nesrećama u fabrici, na građevini ili u skladištu. Povreda na radu može nastati i u kancelariji, u trgovini, u ugostiteljstvu, u transportu i u drugim djelatnostima.
Važno je da postoji jasna veza između nesreće i posla. Ako radnik padne na mokrom podu tokom radnog vremena, povrijedi ruku na mašini, udari glavu o policu u skladištu ili se oklizne dok nosi robu, takva situacija može se računati kao povreda na radu u Njemačkoj.
Međutim, nije svaka zdravstvena tegoba automatski radna povreda. Ako je neko sjedio na poslu i bez vanjskog uticaja osjetio bol u leđima zbog starog problema s kičmom, to ne mora automatski biti priznata povreda na radu. Kod radne povrede obično mora postojati konkretan vanjski događaj, odnosno nezgoda.
Da li se računa povreda na radnom mjestu
Da, povreda koja se desi direktno na radnom mjestu u pravilu se može računati kao radna povreda, pod uslovom da je povezana s obavljanjem radnih zadataka. To znači da nije bitno samo gdje se povreda dogodila, nego i šta je radnik radio u tom trenutku.
Na primjer, ako radnik u skladištu podiže robu i tom prilikom padne ili istegne nogu, to je tipična situacija vezana za posao. S druge strane, ako se tokom pauze bavi nečim što nema veze s poslom i tom prilikom se povrijedi, procjena može biti drugačija.
Da li se računa povreda na putu do posla i s posla
Da, u mnogim slučajevima računa se i povreda na putu do posla ili s posla. To se naziva Wegeunfall. To je veoma važno za radnike koji svakodnevno putuju automobilom, biciklom, pješke ili javnim prevozom.
Ako se nesreća desi na direktnom putu do posla ili kući s posla, postoji mogućnost da se prizna kao povreda na radu u Njemačkoj. To može biti pad na stepenicama željezničke stanice, saobraćajna nesreća ili pad s bicikla na putu do firme.
Ipak, treba obratiti pažnju na detalje. Ako radnik privatno skrene s puta zbog kupovine, privatne posjete ili neke druge privatne obaveze, tada zaštita može biti prekinuta. S druge strane, određena odstupanja mogu biti priznata, na primjer ako roditelj usput vodi dijete u vrtić prije odlaska na posao.
Šta uraditi odmah nakon povrede na radu
Nakon povrede na radu najvažnije je da ne čekate. Svaki sat i svaki dan mogu biti važni, i zbog zdravlja i zbog dokazivanja. Mnogi radnici izgube dio svojih prava samo zato što nisu na vrijeme prijavili šta se desilo ili nisu otišli odgovarajućem doktoru.
Koga prvo obavijestiti
Prvo obavijestite svog nadređenog, šefa smjene, poslovođu ili odgovornu osobu u firmi. Ako firma ima internu evidenciju nesreća, tražite da se događaj odmah unese. Ako je bilo svjedoka, zapišite njihova imena. Kasnije svjedoci mogu biti veoma važni ako poslodavac, osiguranje ili neka druga institucija postave pitanje kako je do nesreće došlo.
Nikada nemojte pretpostaviti da će “firma to sama riješiti”. Čak i kada ste usmeno rekli šefu, korisno je imati i neki trag da je povreda prijavljena. U ozbiljnijim slučajevima tražite da dobijete potvrdu ili kopiju prijave.
Kada ići kod doktora
Kod doktora treba ići odmah kada postoji bol, otok, krvarenje, ograničeno kretanje, sumnja na lom, udarac u glavu ili bilo kakva ozbiljnija smetnja. Nemojte čekati sutra ako već danas osjećate da nešto nije u redu.
Jedan od najčešćih problema nastaje kada radnik povredu prijavi tek nekoliko dana kasnije. Tada osiguranje ili poslodavac mogu postaviti pitanje da li je povreda zaista nastala na radu ili se nešto drugo desilo u međuvremenu.
Zašto je važan Durchgangsarzt
Kod povrede na radu u Njemačkoj posebno je važan Durchgangsarzt, često skraćeno D-Arzt. To je doktor koji je posebno nadležan za radne povrede i koji igra ključnu ulogu u postupku. Njegov pregled i izvještaj često imaju veliku težinu kada se odlučuje da li je povreda priznata i kako će izgledati daljnje liječenje.
Ako je povreda ozbiljnija, ako bolovanje traje duže, ako su potrebne terapije, pomagala ili dodatni pregledi, D-Arzt je veoma važan korak. Mnogi radnici potcijene ovu stvar, pa kasnije imaju problem jer nisu od početka vođeni kroz pravilan postupak.
Ko prijavljuje povredu Berufsgenossenschaft-u
U pravilu poslodavac prijavljuje povredu nadležnoj Berufsgenossenschaft ili drugom odgovarajućem osiguravaču od nezgode. To je njegova obaveza kada povreda ima ozbiljnije posljedice, posebno ako radnik nije sposoban za rad više od nekoliko dana.
Ali to ne znači da radnik treba sjediti i čekati. Ako primijetite da firma ništa ne radi, da vas “smiruje” ili pokušava izbjeći prijavu, trebate reagovati. U takvoj situaciji korisno je sačuvati medicinsku dokumentaciju, zapisati sve okolnosti nesreće i po potrebi se direktno obratiti nadležnoj instituciji.
Koje dokumente treba sačuvati
Sačuvajte sve što može potvrditi šta se desilo i kakve su posljedice:
- ljekarske nalaze
- potvrde o bolovanju
- izvještaje D-Arzt-a
- otpusna pisma iz bolnice
- recepte i terapije
- fotografije mjesta nesreće ili povrede
- poruke i e-mailove s firmom
- podatke o svjedocima
Jedna od najčešćih grešaka je vjerovanje da će “sve biti u sistemu”. U praksi je mnogo sigurnije da i radnik ima svoju kompletnu dokumentaciju.
Bolovanje nakon povrede na radu u Njemačkoj
Bolovanje nakon povrede na radu u Njemačkoj traje onoliko koliko doktor utvrdi da ste nesposobni za rad. Ne postoji jedna jedinstvena dužina. Kod lakših povreda to može biti nekoliko dana, a kod težih povreda i operacija nekoliko mjeseci.
Koliko traje bolovanje
Trajanje bolovanja zavisi od vrste povrede, načina liječenja, toka oporavka i prirode vašeg posla. Nije isto da li je radnik slomio prst na ruci i radi kancelarijski posao ili je teško povrijedio leđa, a radi težak fizički posao.
Kod fizičkih poslova čak i naizgled manja povreda može značiti duže bolovanje, jer radnik ne može sigurno obavljati posao. Na primjer, vozač, građevinski radnik ili skladištar ne mogu se vratiti na posao čim bol malo popusti ako i dalje postoji ozbiljan rizik od pogoršanja ili nove nesreće.
Ko plaća prvih 6 sedmica
U pravilu prvih 6 sedmica nesposobnosti za rad plaća poslodavac kroz nastavak plate. To znači da radnik ne ostaje odmah bez prihoda čim otvori bolovanje. Ovo je veoma važno i daje određenu finansijsku sigurnost u prvom periodu nakon povrede.
Mnogi radnici pitaju: ko plaća bolovanje u Njemačkoj nakon ozljede na radu? Odgovor je: najčešće poslodavac u prvih 6 sedmica, a nakon toga situacija zavisi od toga da li je slučaj priznat kao radna povreda.
Šta se dešava nakon 6 sedmica
Ovo je jedno od najvažnijih pitanja koje ljudi pretražuju. Ako je slučaj priznat kao povreda na radu u Njemačkoj, nakon prvih 6 sedmica često slijedi Verletztengeld. To je naknada vezana za priznatu radnu povredu.
Ako slučaj nije priznat kao radna povreda, tada se nakon određenog perioda može preći na Krankengeld, odnosno naknadu iz zdravstvenog osiguranja. Upravo tu nastaje velika zabuna, jer mnogi misle da je to isto. Nije isto.
Razlika između Entgeltfortzahlung, Krankengeld i Verletztengeld
Da pojednostavimo:
- Entgeltfortzahlung znači da poslodavac nastavlja isplatu plate tokom prvih sedmica bolovanja.
- Krankengeld je naknada koju isplaćuje zdravstveno osiguranje kod dužeg običnog bolovanja.
- Verletztengeld je naknada koja se vezuje za priznatu povredu na radu ili priznatu povredu na putu do posla.
Zato je veoma važno da povreda bude pravilno prijavljena i priznata. Ako nije, radnik može završiti u sasvim drugom režimu isplate nego što je očekivao.
Šta ako oporavak traje mjesecima
Ako oporavak traje dugo, to ne znači da ste prepušteni sami sebi. Kod težih povreda mogu slijediti dodatne terapije, rehabilitacija, procjena radne sposobnosti, prilagođavanje radnog mjesta ili čak prekvalifikacija.
Kod dugog oporavka veoma je važno redovno ići na kontrole, pratiti upute doktora i čuvati sve nalaze. Ako kasnije dođe do pitanja trajnih posljedica ili smanjene radne sposobnosti, upravo ta dokumentacija može biti odlučujuća.
Prirodno ovdje možete ubaciti interni link prema članku o bolovanju u Njemačkoj.
Pregledna tabela: ko plaća, koliko dugo i šta radnik treba uraditi
| Situacija | Ko plaća | Koliko dugo | Šta radnik treba uraditi |
|---|---|---|---|
| Povreda na radu, početak bolovanja | Poslodavac | U pravilu do 6 sedmica | Odmah prijaviti povredu, otići doktoru, sačuvati dokumentaciju |
| Povreda na radu priznata i bolovanje traje duže | Nadležna osiguravajuća institucija kroz Verletztengeld | Zavisno od medicinskog stanja i postupka | Pratiti liječenje, dostavljati dokumente, ići na kontrole |
| Povreda nije priznata kao radna | Zdravstveno osiguranje kroz Krankengeld | Prema pravilima dužeg bolovanja | Provjeriti odluku i po potrebi tražiti savjet |
| Povreda na putu do posla | Osiguranje od nezgode ako se prizna kao Wegeunfall | Zavisno od posljedica | Dokazati okolnosti, rutu i vrijeme nesreće |
| Trajne posljedice nakon povrede | Moguća dugoročna naknada ili renta | Dugoročno, zavisno od procjene | Čuvati nalaze, pratiti procjenu radne sposobnosti |
| Potrebna rehabilitacija ili prekvalifikacija | Nadležna institucija kroz mjere rehabilitacije | Dok traje odobrena mjera | Sarađivati u postupku i pratiti plan oporavka |
Kolika je odšteta za ozljedu na radu u Njemačkoj
Ovo je pitanje koje ljudi najviše traže: kolika je odšteta za ozljedu na radu u Njemačkoj? Odgovor nije jednostavan, jer ne postoji jedna fiksna suma za sve slučajeve. Upravo tu mnogi naprave pogrešan zaključak. Neko na forumu napiše da je dobio određeni iznos, pa drugi radnici očekuju isto. Međutim, svaka povreda i svaki postupak su drugačiji.
Kada ljudi traže izraz ozljede na radu odšteta, često misle na bilo kakvu novčanu isplatu nakon nesreće. Ali treba razlikovati nekoliko stvari:
- nastavak plate tokom bolovanja
- Verletztengeld
- Krankengeld
- naknadu zbog trajnih posljedica
- moguću rentu
- eventualnu privatnu ili sudsku odštetu
To nisu iste stvari.
Zašto ne postoji jedna fiksna odšteta
Ne postoji jedinstvena tarifa zato što iznos zavisi od više faktora. Neki radnik ima lakšu povredu i vrati se na posao nakon tri sedmice. Drugi ima tešku povredu ruke, više operacija, dugu rehabilitaciju i trajno ograničenje. Očito je da ova dva slučaja ne mogu imati istu finansijsku posljedicu.
Ako neko pita kolika je odšteta za ozljedu na radu u Njemačkoj, ispravno je odgovoriti da zavisi od:
- težine povrede
- dužine liječenja i bolovanja
- toga da li postoje trajne posljedice
- smanjenja radne sposobnosti
- potrebe za rehabilitacijom i pomagalima
- mogućnosti povratka na isti posao
- medicinske dokumentacije
- eventualne odgovornosti treće strane
- pravnog toka postupka
Naknada za povredu na radu nije isto što i privatna odšteta
Jedna od najvažnijih stvari koju radnici moraju razumjeti jeste da naknada za povredu na radu u Njemačkoj često prvo dolazi kroz sistem osiguranja od nezgode. To znači liječenje, terapije, bolovanje, Verletztengeld i eventualnu rentu ako posljedice ostanu trajne.
To nije isto što i privatna ili sudska odšteta. Zbog toga mnogi imaju pogrešna očekivanja. Povreda na radu ne znači automatski da ćete dobiti veliku jednokratnu isplatu na račun. U velikom broju slučajeva sistem prvenstveno osigurava da se liječite, da imate prihod tokom oporavka i da se pokušate vratiti u radni život.
Kada naknada može biti veća
Naknada za povredu na radu može imati veći značaj kada postoje trajne posljedice. Ako povreda ostavi dugoročno ograničenje, ako radnik više ne može obavljati isti posao ili ako je radna sposobnost ozbiljno smanjena, tada se situacija bitno mijenja.
U takvim slučajevima više ne govorimo samo o kratkom bolovanju, nego o dugoročnim posljedicama za život i rad. Upravo tada pitanje kolika je odšteta za ozljedu na radu u Njemačkoj postaje mnogo ozbiljnije. Tada se procjenjuje koliko je osoba trajno ograničena, da li može nastaviti isti posao, treba li prekvalifikaciju i postoji li pravo na rentu.
Praktični primjeri
Primjer 1:
Radnik u skladištu padne s manjeg stepenika i povrijedi skočni zglob. Dobije bolovanje 4 sedmice, terapiju i nakon toga se vrati na posao bez trajnih posljedica. U ovakvom slučaju najčešće se radi o nastavku plate i liječenju. Moguće je da neće biti nikakve posebne jednokratne odštete.
Primjer 2:
Radnik na građevini teško povrijedi šaku na mašini. Slijedi operacija, nekoliko mjeseci bolovanja i dugotrajna rehabilitacija. Ako nakon svega ostane trajno ograničena funkcija ruke, tada se može otvoriti pitanje veće naknade, dugoročnih prava i eventualne rente.
Primjer 3:
Radnik se povrijedi u saobraćajnoj nesreći na putu do posla. Ako se prizna da je riječ o Wegeunfall, tada se aktivira zaštita kao i kod klasične radne povrede. Ako posljedice ostanu trajne, to može značiti veća prava nego kod običnog bolovanja.
Šta je najvažnije za dokazivanje prava
Ako želite povećati šansu da ostvarite sva prava nakon povrede, najvažnije je sljedeće:
- odmah prijavite povredu
- idite kod odgovarajućeg doktora
- sačuvajte svu dokumentaciju
- ne umanjujte simptome
- pratite terapije i kontrole
- ne oslanjajte se samo na usmena obećanja firme
Kod pitanja ozljede na radu odšteta, dokumentacija često pravi ogromnu razliku. Bez urednih nalaza i jasnog toka liječenja mnogo je teže dokazati obim posljedica.
Ko plaća liječenje, terapije i rehabilitaciju
Ako je povreda priznata kao radna povreda, troškove liječenja, terapija i rehabilitacije u pravilu preuzima sistem osiguranja od nezgode. To može uključivati:
- preglede i kontrole
- specijalističke nalaze
- operacije
- fizikalnu terapiju
- rehabilitaciju
- ortoze i druga pomagala
- određene troškove vezane za oporavak
Ovo je veoma važno jer mnogi radnici misle da će sve pasti na teret običnog zdravstvenog osiguranja. Kod priznate povrede na radu postoji poseban sistem zaštite koji je usmjeren na to da se radnik što bolje oporavi i vrati radu ako je to moguće.
Prirodno ovdje možete ubaciti interni link prema članku o zdravstvenom osiguranju u Njemačkoj.
Može li poslodavac dati otkaz nakon povrede na radu
Ovo pitanje posebno plaši radnike. Važno je znati da bolovanje ne znači automatsku apsolutnu zaštitu od otkaza. S druge strane, ni poslodavac ne može tek tako dati otkaz samo zato što ste se povrijedili.
U praksi, situacija zavisi od više faktora: koliko dugo traje nesposobnost za rad, postoje li izgledi za povratak, koliki je teret za firmu i da li postoje drugi uslovi prema radnom pravu. Dakle, odgovor nije ni “nikad ne može”, ni “može kad hoće”.
Ako se radi o kratkom bolovanju i normalnom oporavku, sama povreda na radu obično ne znači da je otkaz realna ili opravdana opcija. Međutim, ako postoje dugotrajne posljedice i ako radnik više ne može obavljati svoj posao, firma može pokušati otvoriti pitanje daljnjeg radnog odnosa.
Zato je važno da radnik ne vjeruje u mit da “na bolovanju niko ne smije dobiti otkaz”. To jednostavno nije uvijek tačno. Ako dobijete upozorenje, poziv na razgovor, najavu otkaza ili bilo kakav pritisak nakon povrede, tada je pametno odmah potražiti pravni savjet.
Prirodno ovdje možete ubaciti interni link prema člancima o pravima radnika u Njemačkoj i otkazu u Njemačkoj.
Šta ako radnik više ne može raditi isti posao
Nakon težih povreda dešava se da se radnik ne može vratiti na isti posao. To je posebno često kod fizičkih zanimanja, rada s mašinama, transporta, građevine, njege i drugih poslova koji traže snagu, stabilnost, pokretljivost i preciznost.
Rehabilitacija
Prvi cilj je uvijek oporavak. Zato rehabilitacija ima veliku ulogu. Ona može uključivati fizikalnu terapiju, specijalizovane programe vježbi, liječenje u rehabilitacionim centrima i druge mjere koje pomažu povratku funkcije.
Prekvalifikacija
Ako povratak na isti posao nije moguć, može se otvoriti pitanje prekvalifikacije. To znači da se radniku pokušava omogućiti prelazak na drugi posao koji je prilagođen njegovom zdravstvenom stanju. Kod težih povreda ovo može biti veoma važna opcija, posebno ako je raniji posao bio izrazito fizički zahtjevan.
Smanjena radna sposobnost
Ako povreda ostavi trajne posljedice, procjenjuje se koliko je radna sposobnost smanjena. To nije samo pitanje da li radnik može raditi baš isti posao, nego šire pitanje koliko je njegova mogućnost rada ukupno smanjena.
Dugoročna prava i moguće rente
Kod ozbiljnih trajnih posljedica mogu postojati dugoročna prava, uključujući moguću rentu. Upravo u tim slučajevima pitanje naknada za povredu na radu dobija poseban značaj. Što su posljedice teže i trajnije, to je važnije da cijeli slučaj bude pravilno vođen od samog početka.
Najčešće situacije koje ljudi traže po forumima
Povrijedio sam se na poslu i otvoreno mi je bolovanje, šta dalje?
Dalje trebate provjeriti da li je nesreća prijavljena, da li imate urednu medicinsku dokumentaciju i da li je slučaj vođen kao povreda na radu. Nemojte stati samo na tome što ste “otvorili bolovanje”. To je tek početak.
Poslodavac nije prijavio povredu, šta sada?
Nemojte to ignorisati. Tražite da se povreda evidentira, sačuvajte komunikaciju i po potrebi se sami obratite nadležnoj instituciji. Ako poslodavac pokušava izbjeći prijavu, to može kasnije ozbiljno ugroziti vaša prava.
Pao sam na putu do posla, da li se računa?
Može se računati kao povreda na radu ako je riječ o priznatom putu do posla ili s posla. Bitni su detalji: vrijeme, ruta, razlog eventualnog skretanja i okolnosti same nesreće.
Bio sam na bolovanju duže od 6 sedmica, ko me sada plaća?
Ako je povreda priznata kao radna povreda, nakon početnog perioda najčešće slijedi Verletztengeld. Ako nije priznata, moguće je da prelazite na Krankengeld.
Imam trajne posljedice, imam li pravo na veću naknadu?
U mnogim slučajevima da. Kod trajnih posljedica situacija se procjenjuje ozbiljnije, a prava mogu biti šira nego kod kratke i prolazne povrede.
Najčešće greške radnika nakon povrede na radu u Njemačkoj
Prva greška je neprijavljivanje povrede odmah. Radnik misli da će bol proći, pa ne prijavi ništa. Kasnije, kad se stanje pogorša, dokazivanje postaje mnogo teže.
Druga greška je neodlazak kod odgovarajućeg doktora. Kod radnih povreda medicinski tok je jako važan, a pogrešan početak može kasnije zakomplikovati cijeli slučaj.
Treća greška je nečuvanje dokumentacije. Bez nalaza, terapija, fotografija i komunikacije s firmom teško je graditi ozbiljan slučaj.
Četvrta greška je uvjerenje da odšteta dolazi automatski. Pitanje kolika je odšteta za ozljedu na radu u Njemačkoj nema jednostavan odgovor, jer zavisi od vrste prava koje uopće ostvarujete.
Peta greška je miješanje bolovanja, naknade i odštete. Bolovanje je status nesposobnosti za rad. Naknada je isplata tokom tog perioda. Odšteta ili renta su posebna pitanja koja zavise od posljedica i pravnog osnova.
Zaključak
Povreda na radu u Njemačkoj nije samo pitanje zdravlja nego i pitanje prava, novca i budućnosti radnika. Najvažnije je da odmah prijavite nesreću, odete doktoru, sačuvate dokumentaciju i ne prepustite stvar slučaju. Što ranije pravilno reagujete, veća je šansa da ćete ostvariti ono što vam pripada.
Ako vas zanima kolika je odšteta za ozljedu na radu u Njemačkoj, morate znati da odgovor nije isti za sve. Nekada se radi samo o nastavku plate i liječenju, nekada o Verletztengeld-u, a nekada o trajnim pravima i mogućoj renti. Upravo zato je važno da razumijete razliku između bolovanja, naknade i odštete.
Za radnike iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske i Crne Gore poruka je jasna: ako doživite povredu ili ozljedu na radu u Njemačkoj, nemojte čekati, ne oslanjajte se samo na ono što vam kaže šef i ne vjerujte svemu što piše po forumima. Prava postoje, ali ih morate znati zaštititi.
FAQ – Povreda na radu u Njemačkoj
Koliko traje bolovanje nakon povrede na radu u Njemačkoj?
Bolovanje traje onoliko koliko doktor utvrdi da postoji nesposobnost za rad. To može biti nekoliko dana, nekoliko sedmica ili više mjeseci, zavisno od težine povrede i vrste posla koji radite.
Ko plaća bolovanje nakon povrede na radu?
U pravilu prvih 6 sedmica plaća poslodavac kroz nastavak plate. Nakon toga, kod priznate povrede na radu, često slijedi Verletztengeld.
Šta se dešava nakon 6 sedmica bolovanja?
Ako je slučaj priznat kao radna povreda, nakon 6 sedmica najčešće dolazi Verletztengeld. Ako povreda nije priznata kao radna, moguće je da prelazite na Krankengeld.
Kolika je odšteta za ozljedu na radu u Njemačkoj?
Ne postoji jedna fiksna odšteta za sve slučajeve. Iznos zavisi od težine povrede, trajnih posljedica, radne sposobnosti, toka liječenja i pravnog osnova.
Da li se povreda na putu do posla računa kao povreda na radu?
Da, može se računati kao povreda na radu ako je riječ o priznatom putu do posla ili s posla. Takva situacija se često naziva Wegeunfall.
Da li poslodavac smije dati otkaz dok sam na bolovanju?
Bolovanje ne znači automatsku potpunu zaštitu od otkaza. Međutim, poslodavac ne može tek tako dati otkaz bez pravnog osnova. Ako postoji pritisak ili najava otkaza, treba tražiti savjet.
Ko prijavljuje povredu na radu u Njemačkoj?
U pravilu povredu prijavljuje poslodavac. Ipak, radnik mora odmah obavijestiti firmu i pratiti da li je slučaj zaista evidentiran.
Koja je razlika između Krankengeld i Verletztengeld?
Krankengeld je naknada kod dužeg običnog bolovanja, a Verletztengeld je naknada kod priznate povrede na radu ili priznate povrede na putu do posla.
Da li imam pravo na naknadu ako imam trajne posljedice?
Da, moguće je. Ako su posljedice trajne i ozbiljnije, mogu postojati dodatna prava, uključujući dugoročnu naknadu ili rentu.
Šta da radim ako poslodavac ne prijavi povredu?
Treba da tražite da povreda bude evidentirana, sačuvate svu dokumentaciju i po potrebi se sami obratite nadležnoj instituciji ili pravnom savjetniku.
Da li moram ići kod posebnog doktora?
Kod radnih povreda često je veoma važan pregled kod Durchgangsarzt-a, jer njegov nalaz ima posebnu težinu u postupku.
Mogu li dobiti i bolovanje i odštetu?
Možete biti na bolovanju i primati odgovarajuću naknadu, ali odšteta nije automatska ni ista za sve. Sve zavisi od konkretnog slučaja i posljedica povrede.
Da li ozljede na radu odšteta znači isto što i plata na bolovanju?
Ne. Plata na bolovanju, Verletztengeld, Krankengeld i odšteta nisu isto. Zato je važno razlikovati koja prava se ostvaruju u vašem slučaju.
Šta ako više ne mogu raditi isti posao nakon povrede?
Tada se može otvoriti pitanje rehabilitacije, prilagođavanja radnog mjesta, prekvalifikacije i dugoročnih prava zbog smanjene radne sposobnosti.
Da li je forum dobar izvor informacija za povredu na radu u Njemačkoj?
Forum može pomoći da vidite tuđa iskustva, ali ne treba se oslanjati samo na forume. Svaki slučaj je drugačiji i zavisi od konkretnih činjenica, dokumentacije i odluka nadležnih institucija.
IZVORI
- Bundesministerium für Arbeit und Soziales (BMAS) – šta su radne nesreće, koje su naknade i kako ide postupak. (BMAS)
- Deutsche Gesetzliche Unfallversicherung (DGUV) – D-Arzt postupak. (DGUV)
- DGUV – Unfallanzeige i rokovi prijave. (DGUV)
- DGUV – Wegeunfall i osigurani put do/sa posla. (DGUV)
- Gesetz über die Entgeltfortzahlung im Krankheitsfall (EntgFG). (Gesetze im Internet)
- Bundesgesundheitsministerium – Krankengeld. (BMG)
- DGUV – Verletztengeld. (DGUV)
- DGUV – rehabilitacija, liječenje i povratak na posao. (DGUV)
- DGUV – Unfallrente, MdE i visina rente. (DGUV)
- BMAS – Betriebliches Eingliederungsmanagement (BEM). (BMAS)
- BMAS – pregled radnog prava i otkaz zbog bolesti. (BMAS)
- DGUV – finansijska odgovornost i uloga zakonskog osiguranja od nezgode. (DGUV)
